Trajanje projekta: 18. 12. 2023. – 17. 12. 2027.
Voditeljica: Izv. prof., dr.sc. Ina Miloglav, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za arheologiju
Cilj predloženog projekta je identificirati promjene u prehrambenim praksama u bakrenom dobu u istočnoj Slavoniji promatrane regionalno i dijakronijski, utvrditi eventualne uzroke promjena u prehrambenim aktivnostima i strategijama iskorištavanja biljaka i životinja te utvrditi na koji način se prilagodbe u prehrambenoj ekonomiji mogu povezati s društvenim i tehnološkim transformacijama. Kao predmet interesa odabran je geografski prostor između Vinkovaca-Đakova-Slavonskog Broda koji naseljavanjem obuhvaća razdoblje od srednjeg do kasnog bakrenog doba.
Kao studija slučaja uzet će se višeperiodni lokalitet Prisunjača u Vođincima kraj Vinkovaca, a radi prostorne i dijakronijske usporedbe materijal za analizu i uzorkovanje uzet će se još sa 4 lokaliteta: Viškovci kraj Đakova (badenska i kasna vučedolska kultura), Verušed kraj Đakova (badenska, kostolačka i vučedolska kultura), Ervenica u Vinkovcima (klasična vučedolska kultura) i Glogovica-Medvođe kraj Slavonskog Broda (Retz-Gajary kultura).
Analize prehrambenih navika i kulinarskih praksi povezane su sa širim pitanjima upravljanja okolišem i strategijama korištenja zemljišta koje uključuju interdisciplinaran, sustavan i sistematičan metodološki pristup. Okosnicu istraživanja čini integrirani pristup projektnoj temi u kojem je svaki metodološki korak povezan horizontalno i vertikalno, a uključivat će funkcionalnu analizu lončarije (primarna klasifikacija, proučavanje tragova upotrebe, analize organskih ostataka i tehnološke analize), arheobotaničke (makro i mikrobotaničke) i palinološke analize, arheozoološke te radiokarbonske i analize stabilnih izotopa. Međunarodni istraživački tim sastavljen od stručnjaka iz različitih znanstvenih disciplina (arheologija, geologija, kemija, biologija) svojim kompetencijama i iskustvom doprinijet će ostvarenju projektnih ciljeva, razvijajući nove teorije, spoznaje i modele društvene dinamike na promatranom području te uspostaviti znanstvene protokole za prikupljanje, pohranu i obradu podataka. S obzirom da je bakreno doba najslabije istražen prapovijesni period na području Hrvatske, te da raspolažemo s vrlo skromnim i oskudnim podacima, projektni rezultati koji uključuju integrirani metodološki pristup koji do sada nije primijenjen u Hrvatskoj popunit će praznine novim spoznajama o gospodarstvu, prehrambenim praksama, iskorištavanju zemljišta i prilagođavanju na okoliš tadašnjeg stanovništva.
Da bi se ostvarili projektni ciljevi metodologija istraživanja će uključivati:
1) Funkcionalnu analizu keramičkih posuda koja uključuje nekoliko koraka:
a) primarnu klasifikaciju na osnovu morfo-metrijskih karakteristika
b) analizu tragova upotrebe – analize će se raditi makroskopski i mikroskopski te će se za potrebe uspostave preciznije klasifikacije tragova upotrebe raditi 3D modeli odabranih keramičkih posuda i ulomaka radi identifikacije aktivnosti pripreme i procesuiranja namirnica.
c) analizu organskih ostataka – provest će se analiza metodom plinske kromatografije-masene spektrometrije (GC-MS), a rezultati će omogućiti podatke o mastima biljnog i životinjskog porijekla te o kulinarskim aktivnostima.
d) tehnološke analize – na odabranim uzorcima provest će se analize rendgenske difrakcije (XRD) i optička mikroskopija kako bi se utvrdile sličnosti i/ili razlike u pripremi lončarske smjese povezane s različitom funkcijom posuda i specifičnom pripremom namirnica.
2) Prostorne analize – uključit će distribuciju materijala, kontekst i obrasce odlaganja posuda te obrasce odlaganja otpada unutar i izvan naselja.
3) Arheobotaničke analize – provodit će se kako bi identificirali biljne vrste i aktivnosti povezane s pripremom i konzumacijom biljaka. Analize će uključivati:
a) makrobotaničke analize – u svrhu identifikacije biljnih vrsta (žitarice, mahunarke, korovi..) i njihove zastupljenosti u ekonomijama promatranih zajednica.
b) mikrobotaničke analize – ostaci škroba i fitolita na posudama analizirat će se u svrhu rekonstruiranja procesa koji su povezani s pripremom/konzumacijom/skladištenjem namirnica biljnog porijekla te cjelokupnog životnog vijeka usjeva, od skladištenja do odbacivanja.
4) Arheozoološke analize – provodit će se u svrhu identifikacije životinjskih vrsta i aktivnosti povezanih s uzgojem i konzumacijom životinja. Ovaj segment uključivat će i:
a) analizu stabilnih izotopa – radi proučavanja strategije ispaše stada i njihove mobilnosti te rekonstrukcije promjena koje su se događale u prehrani i okolišu.
5) Palinološke analize –omogućiti će rekonstrukciju paleookolišnih čimbenika, tj. određivanje dinamike klimatskih i vegetacijskih promjena i iskorištavanja zemljišta.
6) Izrada modela kronologije – radi izrade bajezijanskog modela apsolutne kronologije za bakreno doba.